Siječanj 2026

Crvenokljuni labud (lat. Cygnus olor)

Crvenokljuni labud pripada porodici pataka (Anatidae). Prepoznatljiv je po bijelom perju, dugom savijenom vratu i karakterističnom narančasto-crvenom kljunu s crnom kvrgom, koja je posebno naglašena kod mužjaka. Mužjaci su u prosjeku veći od ženki, teže 10-12 kg, dok ženke dosežu 9-10 kg. Dužina tijela iznosi do 1,6 m, a raspon krila 208–238 cm. Mladi labudovi ističu se sivkastosmeđim perjem i tamnim kljunom bez kvrge.

Prirodno su rasprostranjeni u središnjoj i istočnoj Europi, Velikoj Britaniji, središnjoj Aziji, Indiji i Koreji. U Hrvatskoj su se u posljednja dva desetljeća učestalije počeli pojavljivati zimi, a od 1990-ih tu se i gnijezde. Vrsta je unesena i naselila dijelove Sjeverne Amerike, južne Afrike, Japan, Australiju i Novi Zeland.
Ova vrsta naseljava mirne i sporotekuće vodene površine poput jezera, ribnjaka, močvara i kanala. Povremeno se pojavljuje i u slanim uvalama i lagunama, no u tim se staništima ne gnijezdi. Vrlo je prilagodljiv i često se može vidjeti u urbanim okruženjima.
U prirodi se hrani prvenstveno vodenom vegetacijom, a povremeno jede travu, sjemenke, žabe, kukce, školjke i ličinke. Odrasli labud dnevno pojede do četiri kilograma biljne hrane.
Labudovi nisu strogo monogamni, ali parovi često ostaju zajedno i više sezona. Gnijezda grade najčešće od trske i rogoza, u plitkoj vodi uz obalu ili na sredini jezera. Inkubacija jaja traje oko 36 dana. Ženka za to vrijeme sjedi na jajima, dok mužjak stražari uz nju i štiti gnijezdo. O pomlatku brinu oba roditelja, a mladi ostaju uz roditelje dok ne dobiju bijelo perje. Spolno zreli postaju u trećoj godini života.
Crvenokljuni labudovi su aktivni danju i većinu vremena provode u vodi. Radi se o migratornoj vrsti koja se okuplja u velika jata od stotinjak jedinki. Gnijezdeći parovi obično biraju izolirana mjesta, iako se u nekim područjima gnijezde kolonijalno. Let u V-formaciji omogućava im prelazak velikih udaljenosti do tisuću kilometara.
U prirodi žive 15-20 godina, dok u zatočeništvu mogu doživjeti 30-40 godina.
 

Prema IUCN listi su u kategoriji najmanje zabrinjavajućih vrsta (LC). U Hrvatskoj je zaštićena, a svako uznemiravanje, uništavanje gnijezda ili ozljeđivanje kažnjivo je zakonom.

Crvenokljuni labud simbolizira ljubav, ljepotu i odanost što je nadahnulo brojne umjetnike, pisce i skladatelje. Među najpoznatijim pričama u kojima se pojavljuje ističe se „Ružno pače“ Hansa Christiana Andersena. Francuski skladatelj Camille Saint-Saëns napisao je kompoziciju „Labud“ za opus „Karneval životinja“. U grčkoj mitologiji postoji priča o Ledi i labudu. Leda, spartanska kraljica, bila je zavedena od Zeusa koji se pojavljuje u obliku labuda, dok je iste noći bila u bračnom odnosu i sa svojim mužem Tindarejem. Iz dva jaja koja su nastala izlegli su Helena i Klitemnestra, te blizanci Kastor i Polideuk. Mit o Kastoru i Polideuku dao je naziv Zviježđu Blizanaca (Gemini), a Helena je smatrana najljepšom ženom svog vremena i povod je za početak Trojanskog rata. Ova tema bila je inspiracija mnogim umjetnicima, među kojima i Leonardu da Vinciju. U hinduizmu labudovi se smatraju časnima i poistovjećuju sa svecima kojih odlikuju nepristranost svijeta, budnost i milost. Spominje se u vedskoj literaturi, a osobe koju su veoma cijenjene u duhovnom svijetu nazivaju se Paramahansa što doslovno znači vrhovni labud.